Bližimo se prvom kvartalu dvadeset i prvog stoljeća. Hrana je dostupnija no ikada. Stanovnici zapadnog svijeta ne poznaju pojam glad niti znaju što znači oskudijevati u hrani. Male kvartovske trgovine gotovo da više niti ne postoje, a nabava hrane obavlja se ponajviše u velikim lancima supermarketa. U tim trgovinama nudi se većinom prerađena i industrijski procesuirana hrana.
Kako je i zašto je do toga došlo? Da bismo bolje razumjeli proces industrijalizacije hrane vratimo se u prošlo i pretprošlo stoljeće na područje Europe i Sjedinjenih Američkih Država gdje je počela upotreba velikih količina umjetnih kemikalija u proizvodnji hrane. Iz prva su to bile tehnologije korištene u vojne svrhe; koje su održale hranu jestivom za vojnike, a nakon drugog Svjetskog rata rastom konzumerističkog društva u SAD-u dolazi do razvoja hrane u prahu, konzerviranje hrane i konzervans te razni koncentrati umaka, juha i sokova. U drugoj polovici 20. stoljeća industrija hrane, posebice u SAD-u marketinški cilja na srednji radni stalež, žene i majke, koje po prvi puta obavljaju uloge majki, kućanica, ali su istovremeno i zaposlene van kuće u nekoj od kompanija. U svijest srednjeg staleža usađuje se i promovira se ishrana bazirana na gotovim, zamrznutim, procesuiranim proizvodima koji će sada višestruko zauzetim ženama „olakšati“ njihove uloge.
Procesuirana ili prerađena hrana je proces prerade hrane od poljoprivrednog proizvoda u hranu ili kombinacijom više tih proizvoda u obrok. Jedan od ciljeva plasiranja ovako prerađenih proizvoda je lakša distribucija proizvoda, ispunjavanje marketinških ciljeva, pakiranje hrane u prikladne ambalaže koje otklanjaju toksine i omogućavaju duži rok trajanja, dostupnost sezonskih proizvoda tijekom cijele godine.
Suprotno od prerađene hrane jest organska ili živa hrana koja je proizvedena metodama koje ne koriste suvremene umjetne dodatke kao što su pesticidi, umjetna gnojiva, ne sadrži genetski modificirane organizme ili druge kemijske prehrambene aditive te je proizvedena sa što manje umjetnih postupaka i uvjeta. Pesticidi su dozvoljeni ukoliko nisu umjetni. Poljoprivredna proizvodnja kakvu je u originalu poznamo i kakve je bila u većem dijelu ljudske povijesti, možemo je nazvati „organskom“. Procesirana organska hrana obično sadrži samo organske sastojke. Takvu hranu najbolje je nabavljati direktno od proizvođača ili uzgajivača. Na tržištu je teško razlikovati ovakvu hranu, stoga je uveden označavanje proizvoda kao „certificirani organski“. Jednako tako na prostoru Europske unije organska proizvodnja regulirana je zakonom, te proizvođači hrane dužni su steći certifikate za organsku proizvodnju, kako bi mogli prodavati svoje proizvode pod tim nazivnikom.
Bio Sativa može se pohvaliti da svi naši proizvodi nose certifikate organske proizvodnje hladnoprešanih, nerafiniranih, biljnih ulja. Ne zaboravite da isključivo vi sami birate kakvu kvalitetu namirnica konzumirate i što unosite u svoje tijelo.