Blog

”Sve što hranom unosimo u organizam gradi nas i mijenja, a o tome što smo unijeli ovisi naša snaga, naše zdravlje i naš život.” ”Neka hrana bude tvoj lijek, a lijek neka bude tvoja hrana.” Hipokrat Kvalitetna prehrana podrazumijevala bi unošenje svih neophodnih hranjivih tvari, po mogućnosti organskog porijekla,  kao što su ugljikohidrati, masti, proteini, vitamini, minerali i voda. Zatim tome bismo dodali konzumaciju hrane količinski umjerenu, raznoliku, primjerenu životnoj dobi, fizičkoj i mentalnoj konstituciji, radnim i intelektualnim naporima, klimi i radnoj okolini u kojoj živimo, zastupljenih i iskorištenih u odgovarajućoj ravnoteži kako bi se održalo optimalno zdravlje. Da pojednostavimo,

Bližimo se prvom kvartalu dvadeset i prvog stoljeća. Hrana je dostupnija no ikada. Stanovnici zapadnog svijeta ne poznaju pojam glad niti znaju što znači oskudijevati u hrani. Male kvartovske trgovine gotovo da više niti ne postoje, a nabava hrane obavlja se ponajviše u velikim lancima supermarketa. U tim trgovinama nudi se većinom prerađena i industrijski procesuirana hrana. Kako je i zašto je do toga došlo? Da bismo bolje razumjeli proces industrijalizacije hrane vratimo se u prošlo i pretprošlo stoljeće na područje Europe i Sjedinjenih Američkih Država gdje je počela upotreba velikih količina umjetnih kemikalija u proizvodnji hrane. Iz prva su

Jeste li znali da svaka prehrambena namirnica sadrži biološki aktivne sastojke. Ako i znate za ove sastojke raspolažete li s informacijom što su i čemu služe? E pa krenimo redom … Biološki aktivne komponente su sastojci u hrani u malim količinama koji mogu imati povoljan utjecaj na zdravlje. Kvaliteta ovih supstanci ne mjeri se njihovom količinskom zastupljenosti, nego razinom sposobnosti da tijekom svoje biološke aktivnosti mogu neutralizirati utjecaje štetnih tvari u ljudskom organizmu. Što bi to točno značilo objasnit ćemo sljedećim primjerom. Smatra se da se bioaktivne tvari najvećim dijelom nalaze u biljkama, tako su neke biljke poput divljeg lana,

Po definiciji Zakona o hrani  hrana je “Hrana je svaka tvar ili proizvod prerađen, djelomično prerađen ili neprerađen, a namijenjen je konzumaciji ili se može opravdano očekivati da će ga ljudi konzumirati.” (Narodne novine 81/13, 14/14). Hranu dijelimo u osnovne skupine, a to su: žitarice, voće, povrće, leguminoze, masti i ulja, meso, riba i jaja, mlijeko i mliječni proizvodi te začini i ljekovito bilje. Pitamo se, je li hrana samo hrana ili iza “hrane” stoji dublja povezanost? Da bi shvatili zašto i kako se danas hranimo, vratiti ćemo se natrag u povijest. Naši preci su pronalazili i sakupljali hranu u

Sikavica se tradicionalno koristi za očuvanje i regeneraciju jetre. Toliko se brzo širila i rasla da se u nekim zemljama smatra korovom. Sikavica je mediteranska dama u upotrebi već preko 2000 godina i lako ju je pronaći u prirodnom okruženju. Dekorativnog je izgleda i često se koristila upravo u te svrhe, a tek naknadno je otkrivena njezina fitoterapeutska moć. U ulju sikavice dominiraju esencijalna linolna masna kiselina s preko 65% i oleinska masna kiselina s preko 22%, a ne sadrži kolesterol. Aktivni sastojak iz sikavice zove se silimarin. Silimarin povećava razinu glutationa u jetri, a glutation je najvažniji antioksidans za

Godinama ste gledali goblene koje su izradile vaše bake s predivnim motivima plavog cvijeća. Jeste li prepoznali da je to biljka boražina? Boražina je biljka prekrasnog upečatljivog zvjezdastog cvijeta plave boje, a stabljika i listovi prekriveni su bjelkastim dlačicama. Upravo zbog svoje privlačnosti čest je motiv goblena i drugih tkanja. Biljka je to bogate prošlosti i još duže tradicije u pomaganju kod ljudi. U Europu su je donijeli Arapi, a samoniklo raste u Sredozemlju i Južnoj Europi te se uzgaja u cijelome svijetu. Prema rimskoj povijesti, Dioskurid je koristio boražinu za utjehu srca i tjeranje tuge. U 17. stoljeću John